KUD “Sloga“ Velika Pisanica osnovan je 1994. g. Društvo je član Zajednice kulturno umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije od osnivanja te tako participira u kulturnom životu Županije, a u gostovanjima izvan Županije i izvan zemlje, nastoji prezentirati folklorno blago Bilogore pod motom “Neka kuca bilo bilogorsko, danas, sutra i uvijek“.
Rad Društva do danas je obilježilo mnogo sekcija da bi posljednjih godina okosnica društva bila Ženska pjevačka skupina.
Pjesma u Velikoj Pisanici ima dugu tradiciju. Pjevalo se uspješno u crkvenim zborovima pod vodstvom pokojnog velečasnog Juraja Vlahovca, kasnije Mate Dukića. Pjesme “velikopisaničkih ladarica“ sa Zoricom Filipović, Ženskog pjevačkog zbora pod vodstvom Petra Hodaka, a kasnije prof. Ivana Mihajlovića i sada Ženske pjevačke skupine pod vodstvom Dubravka Kovačevića daju prepoznatljiv kulturni identitet velike Pisanice posljednjih 50 godina. Te drage, sada već zrele žene su temelj ovoga Društva.
Nekoliko riječi se mora reći o povijesti kulturnog djelovanja jer nije sve počelo te 1994. g.
Pisanih tragova kulturnog djelovanja na ovom području se može pronaći u školskoj spomenici, ali mnogo toga i na fotografijama koje su izvučene iz starih škrinja.
Kulturno umjetničko društvo, kao ogranak “Seljačke sloge“ postoji između dva rata. Iz tog vremena imamo sačuvane fotografije s obilježavanja 100-te godišnjice Hrvatske himne.
Pedesetih godina 20. stoljeća djelovalo je društvo “Sloga“ koje traje kratko, da bi šezdesetih prestalo s radom.
Bogatstvu kulturnog života Velike Pisanice doprinijelo je i Mađarsko kulturno društvo “Kalas“, a njemačko stanovništvo se uključuje u rad Vatrogasnog društva njegujući kulturu i običaje Nijemaca. Iz tog vremena do danas se održala zabava Vajberbal kao dio pokladnih običaja za oženjene dok se mladež zabavljala na Širajzlbalu, a treći dan su maskiranim povorkama i posebno uređenim zapregama, svi prolazili selom na Maskembal.
Poslije II. svjetskog rata nije bilo popularno održavati njemačke običaje, ali zahvaljujući gospodinu Milenku Pufleru, koji je hrabrio tadašnje vodstvo, gospodina Ditmajera i gospodina Vebera, Dobrovoljno vatrogasno društvo je nastavilo održavati ovu jedinstvenu zabavu sve do danas. DVD Pisanica ostavio je vidna traga na kulturnom polju. Bili su zapaženi po organizaciji i izvođenju igrokaza kao što su Gospodsko dijete, Zabluda matere, Dosjetljiva djevojka, Moć zemlje i mnoge druge jednočinke i skečeve. Tako i gluma ima dugu tradiciju i Pisanici.
Krajem 70-tih vrlo su aktivna društva žena. Uz humanitarni rad, tih su godina bili nosioci prosvjetno-kulturnog djelovanja u selima. Pod stručnim vodstvom legendarne Zorice Filipović, Ženski pjevački zbor, folklorno društvo s tamburaškom sekcijom pod vodstvom gospodina Alberta Giacomettija bilježi velike uspjehe na mnogim nastupima i smotrama te nakon jednog uspješnog nastupa, u lokalnim novinama, novinar naziva te žene, božanstvenih glasova, “velikopisaničke ladarice“.
Krajem 80-tih bilo je neuspjelih pokušaja obnavljanja Društva. U siječnju 1994. članice Društva žena na čelu s gospođom Terezom Nakani nastoje oživjeti zamrli kulturni život nastupom pjevačke skupine i tamburaša na Vajberbalu.
Poslije tog prvog uspješnog nastupa, a vođeni idejom Steve Pocrnića osnivamo Kulturno umjetničko društvo “Sloga“. Osnivačka skupština održana je 10. travnja 1994. i na na njoj je imenovano vodstvo: predsjednik Stjepan Kedmenec, tajnik Vesna Kastlinger, blagajnik Jadranka Kosanović, organizacijski voditelj Stevo Pocrnić.
Ustrojene su četiri sekcije:
- pjevački zbor,
- folklorna sekcija,
- dramska sekcija,
- tamburaška sekcija.
Pjevački zbor vodio je učitelj glazbenog odgoja u OŠ Velika Pisanica gospodin Petar Hodak. Tamburaše vodi gosp. Albert Giacometti, prognanik iz Rakovice i izvrstan primaš. Folklorne korake i prve koreografije postavlja gospođa Branka Novković koja nesebično pomaže radu KUD-a uz mnoge obaveze i u svom Društvu u Novoj Rači. Krajem godine počinje s radom i sekcija za suvremeni ples “Dance“ pod vodstvom učiteljice Vesne Lovrenčević.
Posebno je uspješna dramska sekcija pod vodstvom Steve Pocrnića koji piše i režira sve skečeve i igrokaze. Svojim pučkim komičnim igrokazima kritizira društvo na poseban, aktualan način te je blizak političkoj satiri. Stevin život se prerano ugasio pa je nažalost i dramska sekcija prestala s radom te tužne 1998.g. U te četiri godine Pocrnić je bio pokretač svih aktivnosti, a mora se naglasiti da je uvelike doprinio razvoju i drugih društava u Županiji. Bio je i začetnik Tečaja folklora Bilogore pod vodstvom gospođe Gordane Matunci, a u prostorijama KUD-a Bjelovar. Prepoznatljiv po britkom humoru svoje igrokaze znao je začiniti aktualnošću i specifičnostima mjesta u kojima se nastupalo. KUD “Sloga“ je imalo mnoštvo natupa, ali dva se moraju istaknuti: sudjelovanje u TV emisiji “Lijepom Našom“ s Jozom. Danas bi smo ga nazvali “stand up“ komičarom. Pamte se skečevi Tulum 1, Tulum 2, Jozo i Niko, Jozo i Marca i vrhunski igrokazi Zlatno jaje i Europa na jeziku, Balkan u glavi.
Tijekom borbe s teškom bolesti progovorio je Stevo lirikom i poetski naglasio privrženost zavičaju te napisao pjesmu Pisanicom stazicom koju je uglazbio prof. Ivan Mihajlović, a zbor uspješno izvodio.
“Pisanico dugačka, velika, šarena
nema za te boljeg imena.
Rastegnuta od Lončara do Kantara,
draga si nam velika.”
Ženski pjevački zbor je od travnja 1994. do kolovoza 1996. vodio Petar Hodak da bi zimi 1997. zahvaljujući prof. Ivanu Mihajloviću rad zbora bio podignut na visoki nivo. Iz tog vremena je mnoštvo zapaženih nastupa u raznim prigodama u Općini, ali i šire, mnoštvo je nastupa na javnim priredbama te na mnogim predizbornim skupovima u cijeloj Županiji. Svake godine su priređivani prigodni koncerti u Župnoj crkvi Presvetog Srca Isusova za blagdane i druge prigode.
Prigodnim programom pod vodstvom učiteljice Ljubice Dent KUD u nekoliko navrata organizira podjelu poklona za Sv.Nikolu pa tako nekoliko puta i u Župnoj crkvi. Pamti se i prigodni program djece pod vodstvom učiteljice Vesne Lovrenčević za Božić 2000.g.
Ženski pjevački zbor sudjeluje na I. i II. Županijskoj smotri pjevačkih zborova u Čazmi i na III. Županijskoj smotri u Bjelovaru koja nije bila natjecateljskog karaktera. Posebno mjesto zauzima nastup zbora u TV emisiji “Lijepom Našom“ iz Bjelovara. Nastupio je pjesmom Bilogora himnom Društva. Pjesma je postala zaštitni znak Društva jer su se prepoznali u divnim stihovima gospodina Ivice Kozarića koje je napisao u rovu svoje ratne Posavine, a za KUD “Sloga“ je autorizirao prilagodbu stihova.
Rad zbora su obilježili i nastupi humanitarnog karaktera za Ligu protiv raka, a na promocijama zbirki pjesama Branka Kreštana, našeg Pisančana ostaju nezaboravan doživljaj. Bili smo počašćeni sudjelovati na dvjema promocijama. Poseban je odnos društva i Branka Kreštana. Branko je u samom početku prepoznao rad KUD-a “Sloga“ i nastojanje za očuvanje narodne baštine i zavičajnih osobnosti te je pisao osvrte na naše nastupe, a niti jedan nastup KUD-a nije prošao bez Brankovih stihova.
“Pisanica, to šarena duga
s neba na zemlju pade, pa se pruži
ko’ vriježa od Lončara do Kantara.
Pisanico, pisanica uskršnja uskrsne,
što nam je majka uoči dana u gnijezdo
od trave i žuta ljutića u kutu sobe
stavi.“…
Volim te divlju, raspjevanu, mirisnu,
lisnatu, krvavu, prostu, prošlu i buduću,
volim te tamburaški razigranu,
tarabanom oznojenu,vinom opijenu,
prkosnu i rosnu.“
Istovremeno s radom zbora djeluje i folklorna skupina pod vodstvom Zorice Filipović. Rad zbora prekida se u ljeto 2001.g. zbog osipanja članica.
Za potrebe medija snimao se u Velikoj Pisanici običaj Vajberbal za emisiju Pučka intima, a za potrebe BBR-a su snimljene pučke sakralne pjesme. Hrvatski radio je preuzeo dvadesetak pjesama za emisiju Iz narodne baštine, a pjevala ih je Ženska pjevačka skupina pod vodstvom gospodina Dubravka Kovačevića.
U nekoliko navrata društvo gostuje na BBR-u u raznim emisijama s popularnim pjesmama i izvornim napjevima Bilogore od kojih se ističu emisije Mala mjesta pjevaju i govore, Baština podneblja, Nek’ zvone tambure, zatim cjelovečernju emisiju KUD-a koju je vodila gospođa Mirjana Pušćak i gostovanje na Krugovalu Garešnica u emisiji Dubravke Vukoja.
Rad folklorne sekcije ima uspona i padova, ali onu početnu brojnost od tridesetak folkloraša (osam plesnih parova) na sceni je teško doseći. Opremom tada siromašni, bez opanaka i neprimjerenih nošnji, ali uvijek drugačiji i prepoznatljivi, s velikom ljubavlju se radilo u sveopćem nacionalnom zanosu. Nastupalo se i u posuđenim nošnjama iz Velikog Grđevca.
Pisanica je bila bogato obrtničko mjesto i nastojalo se kasnije rekonstruirati nošnje tih bogatih mještanki s početka 20. stoljeća. Pronašlo se u ormarima molanih skuta, a bluza i fertuna od “krepdešina“ kao i špice i svilenjake za oglavlja. Voditelj te brojne folklorne sekcije je bio učitelj Petar Hodak .
Kasnije je gospođa Zorica Filipović, na svoj prepoznatljiv i osebujan način, postavljala stilizirane prikaze običaja za Sv. Luciju pa običaje uz Đurđevo i Ivanje. Pjevale su se crnačke duhovne pjesme i šlageri. Folklorna sekcija društva nastupa u svim prigodama lokalnog karaktera, na Stočarskom sajmu u Gudovcu kao i na smotrama folklora. Posebnu čast pripala je Društvu, da zajedno s KUD-om “Ivan Vitez Trnski“ iz Nove Rače predstavljaju Županiju pri inauguraciji predsjednika Franje Tuđmana u Zagrebu.
U radu Društva uočen je nedostatak tamburaša pa je 1997. g. angažiran prof. Ivan Brleković iz Garešnice da uz pomoć roditelja uvježba mlade tamburaše. Nekoliko godina su se uz te mlade tamburaše povremeno izmjenjivali i odrasli članovi koje nastavlja voditi gospodinm Antun Budrovčan. Bilo je posebno lijepo vidjeti na sceni dječji folklor pod vodstvom Dubravka Kovačevića i mlade tamburaše na Smotrama dječjeg folklora u Grubišnom Polju 2001. i 2002. g.
Nastavkom suradnje s Dubravkom Kovačevićem otvara se novo poglavlje u radu, jer usmjerava rad Društva izvornom folkloru. Žensku pjevačku skupinu opremio je savršeno rekonstruiranim nošnjama s početka 20. stoljeća. Uvjerljiva, grlena, višeglasna pjesma je prepoznatljiv znak ovog Društva te su nastupi Društva na županijskim smotrama folklora popraćeni pozitivnim kritikama. Stručni žiri na smotrama uvelike pomaže konstruktivnim kritikama, a prijedlozima daje smjernice daljnjem radu Društva. Zbog važnosti tih smotri KUD “Sloga” Velika Pisanica preuzima organizaciju Županijske smotre izvornog folklora 2007. g. Nije bilo lako organizirati tako veliku manifestaciju sa svega trinaest aktivnih članica, ali uz potporu Općine, Udruge žena, Osnovne škole i mnogih divnih pojedinaca i mještana, sve je zapravo vrlo lako.
Različiti su oblici djelovanja Društva: suradnja s društvima u Županiji, susreti folklora i folklorne večeri i to s društvima iz Nove Rače, Velikog Grđevca, Severina, Ivanske, Velikog Trojstva, Garešnice, KUD-om “Bjelovar” HORKUD-om “Golub” i “Češkom obeci” iz Bjelovara.
Izvan Županije suradnju smo uspostavili s društvima iz Grabrovnice, Peteranca, Visokog, Donje Stubice, Tordinaca, Sibinja i Dugog Rata.
Gostovali smo u Mađarskoj i Slovačkoj i to s ponosom ističemo, posebice razvijenu suradnju s folklornim društvom iz mjesta Kiskarpat kod Kaposvara i folklornim ansamblom “Flajšovan” Oravska Lesna iz Slovačke. U Slovačkoj Društvo je nastupalo i na međunarodnom festivalu.
Na gostovanju u Slovačkoj KUD “Sloga” je nastupio zajedno s KUD-om “Dr. Franjo Tuđman” Centra za kulturu i informiranje iz Grubišnog Polja jer ova dva društva povezuje zajednički voditelj, Dubravko Kovačević. Plodna suradnja proteklih godina i zajednički rad, doveli su do suradnje u organizaciji višednevnog boravka gostiju iz Slovačke 2006. i 2007. g.
KUD “Sloga” je nastupio na 20. Vinkovačkim jesenima 2005. g. Dostojno je prezentiran folklorni izričaj Bilogore s vrlo pozitivnim kritikama, a članicama Društva ostao je nezaboravan doživljaj da su dio tog bogatog hrvatskog folklora.
Mnogo divnih ljudi je izgrađivalo naše Društvo. Doprinos svakog od njih je nemjerljiv. Popis osoba koje pomažu radu Društva bio bi prevelik za ovu prigodu, ali se svekolikom pomoći i podrškom ističe načelnik općine Velika Pisanica gospodin Fredi Pali. Od podupirućih članova se ističu gospođa Katica Zvonar i Željko Oskoruš.
U KUD-u “Sloga”, nažalost, trenutno je aktivna samo folklorna ženska sekcija. Njegujući izvorni folklor pod vodstvom Dubravka Kovačevića cilj Društva je omasovljenje i uključivanje mladih u rad.
Marljive i vjerne žene, koje sada aktivno djeluju u društvu su: Vera Sabo, Terezija Tandarić, Mara Molnar, Ankica Pocrnić, tajnica, Katica Topčić, Jela Boroz, Jadranka Kosanović, Zora Pavlović, blagajnica, Jadranka Fridl, Ivka Kastlinger, Jasmina Kakša, Vesna Kastlinger, organizacijski voditelj i Snježana Santo, predsjednica.
Vodstvo KUD-a “Sloga” se izmjenjivalo. Predsjednici su bili gosp. Stjepan Kedmenec od 1994. do 1996., gđa. Vesna Kastlinger je na toj funkciji od 1996. do 2002., a posljednjih godina je organizacijski voditelj Društva. Od 2002. do 2004. g. gđa. Ankica Pocrnić vodi Društvo, a od 2004. g. do danas predsjednica je gđa. Snježana Santo.
