Severin se smjestio na južnim padinama prekrasne Bilogore. Prvotna naselja na ovom području datiraju iz neolita (6000.-2000. pr.K.) u obliku zemunica, tako Severin pripada lasinjskoj kulturi.
U 3.st.pr.K. dolaze Kelti kao nosioci latenske kulrure. Oni podižu utvrde i miješaju se s ilirskim plemenima. U 12. st. nastaje župa Česmica u kojoj se prvi put spominje oveće mjesto Sveti Petar Polična-Palična. Mjesto se je prostiralo uz potok Črnac-Polična-Severinska (danas Severinčica).
Pred kraj stoljeća podignuta je crkva na području današnjeg Dudnjaka. Godine 1476. Polična postaje kraljevsko dobro, a gospodar dobra zvao se “Poki od Palične“. Nešto kasnije bježeći pred Turcima dolaze “Vlasi“, a tada se i ovdašnje stanovništvo prvi put spominje kao “Severiani“. Tako nestaje staro ime Palična i pojavljuje se novo ime Severin.
Daljnji tijek života u Severinu tekao je dosta burno. Godine 1732. gradi se prva škola, a 1754. izbija poznata Severinska buna zbog neslaganja vezanih uz granična prava i ubiranje novca.
Poslije II. svjetskog rata u Severin dolazi učitelj Zvonko Lovrenčević-Kvak, poznati etnolog i istraživač folklora Bilogore i Podravine. Iza gospodina Lovrenčevića kulturni rad nastavljaju i drugi učitelju koji rade u Severinu. Šezdesetih godina KUD je u Severinu djelovao u sastavu Osnovne škole. Marljivo se radilo do 1978.g. kada rad KUD-a zamire. Nakon devetnaest godina ponovno se budi želja za osnivanjem KUD-a što je i ostvareno u veljači 1997.g. Na temelju inicijative mladeži sela Severin i Orovac KUD počinje s radom pod vodstvom gospođe Brankice Stanić i gospodina Željka Kustića.
Na samom početku rada Društvo broji 80-ak aktivnih članova, koji rade u više sekcija. Danas Društvo ima 30-ak aktivnih članova, a dijele se na folklornu skupinu i pjevački zbor. Prioritet nam je istraživanje starih plesova i pjesama Bilogore. Posebno nam je stalo očuvati naše običaje sela Severin, Orovac, Ravneš, Kašljevac, Ciglena, Patkovac i Kokinac. U očuvanju naše baštine i običaja pomažu nam svi naši stariji sumještani, no moramo istaknuti gosp. Matu Keresa i gospođu Milku Keres iz Patkovca, gospđe Ivku Vidaković, rođ. Lalić koja je i sama plesala za gospodina Zvonka Lovrenčevića-Kvaka. Svakako treba spomenuti i gospođu Maričku Novosel, rođ. Kovač, koja kaže da još uvijek pamti svoj prvi nastup u Bjelovaru davne 1937. g.
U Zajednicu kulturno-umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije učlanjeni smo od samog početka rada zajednice. Redovni smo učesnici županijske Smotre izvornog folklora Bjelovarsko-bilogorske županije. Godine 2005. predstavljali smo našu županiju na Ivanjskim kresovima u sklopu Đakovačkih vezova. Surađujemo sa svim udrugama i KUD-ovima naše županije. Posebna prijateljstva njegujemo sa KUD-ovima iz Palešnika, Velikog Grđevca, Velikog Trojstva, Miklouša, Velike Trnovitice i Međurače.
U susjednim županijama stekli smo divne prijatelje među tamošnjim društvima: KUD “Biseri Slavonije“ iz Beničanaca, KUD “Matija Gubec“ iz Donjeg Miholjca, KUD “Šijaci“ Biškupci te KUD “Kotoriba“ iz Kotoribe.
Udruga uspješno predstavlja običaje, pjesmu i ples u granicama županije, ali i izvan nje pa bismo tako među najvažnije nastupe mogli uvrstiti nastup u Đakovu na Ivanjskim krjesovima, na TV-u “Lijepom našom“, predstavljanju starih igara i zanata u Letovaniću. Svaki nastup nam predstavlja veselje i ponos što drugima možemo pokazati naše običaje, a upoznati i druge. Tako stječemo nova prijateljstva, upoznajemo nove običaje, predstavljamo svoj kraj, običaje i ljude.
Za svoj uspjeh najviše moramo zahvaliti gospođi Brankici Stanić i gospodinu Željku Kustiću, oni su bili osnivači i ovog KUD-a. Oni su nam pokazali prve plesne korake, ujednačili naše glasove u pjesmama, pribavili prve nošnje i instrumente.
Za daljnji rad i uspjeh KUD-a brine se sadašnja voditeljica Danijela Grčić. Važnu ulogu ima i naš dopredsjednik Igor Grgić koji je glavni inicijator i sakupljač naše male etno-zbirke. KUD želi uputiti zahvalu i gospođi Ivki Lalić Vidaković jer nam pomaže mnogobrojnim korisnim savjetima. Naravno riječi zahvale pripadaju svim članovima KUD-a “Palična“ jer sve smo postigli zajedničkim radom i razumijevanjem i tolerancijom.