Informacije
 
...

...

...

...

...

Upišite se na našu e-listu
Statistika

Zadnje vijesti


›› SEMINAR ZA VODITELJE FOLKLORNIH SKUPINA Narodna baština Dalmatinske zagore
›› SEMINAR ZA VODITELJE FOLKLORNIH SKUPINA NARODNA BAŠTINA KORDUNA
›› Održana 10. Smotra malih vokalnih sastava Bjelovarsko-bilogorske županije
›› 7. ravnogorski festival starina Iz Bakine škrinjice
›› 32. Smotra folklora Na Neretvu misečina pala
›› Županijska smotra puhačkih orkestara i pjevačkih zborova u Daruvaru
›› 32. susret folklora u Novoj Rači
›› LiDraNo 2016. - Smotra stvaralaštva učenika osnovnih škola Hrvatske
›› Održana 17. Županijska smotra amaterskih kazališta u Daruvaru
›› Održana 19. Županijska smotra izvornog folklora u Novoj Rači
Više

Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije


Osnovana je 16. prosinca 1998. godine uz pomoć Upravnog odjela za društvene djelatnosti Bjelovarsko-bilogorske županije s ciljem promicanja kulturno-umjetničkog amaterizma u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Kao organizirana Zajednica bila je među prvima u Hrvatskoj. U Zajednicu kulturno-umjetničkih udruga je kroz sve ove godine bilo učlanjeno 45 udruga s preko 2000 članova. Aktivnost njezinih članica iz godine u godinu potvrđuje se brojnim nastupima i sudjelovanjima na državnim smotrama i susretima, te manifestacijama međunarodnog karaktera.

Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije je zajednica slobodno udruženih amaterskih kulturno-umjetničkih udruga s područja Bjelovarsko-bilogorske županije radi ostvarivanja njihovih zajedničkih potreba i interesa te aktivnosti na području Županije.

Ona promiče i unaprjeđuje rad kulturno-umjetničkih udruga, koordinira rad udruženih članica, osigurava kvalitetu nastupa na državnoj razini organiziranjem županijskih manifestacija. Zadaća je Zajednice sačuvati nacionalnu kulturu, jezik i narodne običaje, izvoditi zavičajna ili nacionalna autorska djela te njegovati razinu umjetničkog stvaralaštva pojedinaca okupljenih u društva – udruge kulture kojima djelatnost kulture nije posao, već zadovoljstvo i ispunjenje potrebe za prinos udruzi, odnosno društvu s kojima nastupa s ciljem prenošenja osobne sreće i znanja pojedinca publici za koju nastupa.

Cilj je Zajednice sačuvati materijalnu i nematerijalnu baštinu koja nije obuhvaćena niti jednim drugim zakonskim i stručnim vidom, a odnosi se na tradicijsku kulturu tj. pjesmu, ples, običaje, stare zanate i vještine, ali i odjeću, obuću te rekvizite.

Važno je istaknuti da se kroz Zajednicu ostvaruje autonomnost kulturnog amaterizma na području županije. Članovi Kolegija Zajednice su stručni djelatnici koji predlažu smjernice rada Zajednice.

Sredstva potrebna za realizaciju programa Zajednice osiguravaju se iz Proračuna Bjelovarsko-bilogorske županije.

Zajednica svoje djelovanje ostvaruje na temelju Programa rada, a u skladu sa Statutom Zajednice i Pravilnikom o mjerilima i postupku raspodjele financijskih sredstava Zajednice.

Danas Zajednica broji 31 udrugu s 1500 članova.

Od samog početka Zajednica je član Hrvatskog sabora kulture.

Članovi

KUD “Čazma”
KUD Čazma Davne 1925.g. u Čazmi je osnovano Pjevačko društvo Garić koje će djelovati u narednim desetljećima. Početkom šezdesetih rad je zamro, a obnovljen je 25. studenoga 1992. g. na inicijativu čazmanskog Ogranka Matice hrvatske, osobitim zalaganjem gospođe Eveline Hermanović.
Vatrogasna limena glazba Predavac
Limena glazba PredavacPrvobitni puhački orkestar ili dechovku osnovali su Česi, još 1884. g. doselivši se u Predavac i bližu okolicu. Ubrzo su njihovu tradiciju sviranja puhačkih instrumenata prihvatili starosjedioci pa glazba nastavlja živjeti na tadašnjim proslavama, zabavama i svatovima.
Mješoviti pjevački zbor KUD-a Čazma
Mješoviti pjevački zbor KUD-a ČazmaPrvi neslužbeni nastup bio je u crkvi sv.Marije Magdalene u Čazmi pod vodstvom prof. Dinka Piraka 24.12.1992. godine sa božićnim pjesmama. Prvi samostalni koncert bio je također u Crkvi Sv. Marije Magdalene u Čazmi 24. prosinca 1993. g.
Garešničko amatersko kazalište “Diletanti“
Garešničko amatersko kazalište DiletantiKazališni amaterizam u Garešnici datira iz 1918. g. kada je osnovana Diletantska glumačka družina. Osnivači su bili mladi garešnički obrtnici, Pero Brnjas i Josip Zver. Družina postaje nositelj svih kulturnih događanja u Garešnici.

Narodna nošnja Bilogore – Veliko Trojstvo


Izuzetna nam je čast ponuditi Vam na prodaju knjigu “Narodna nošnja Bilogore – Veliko Trojstvo” autorice Gordane Matunci. Knjiga je to koja predstavlja narodnu nošnju seoskog naselja Veliko Trojstvo, koje je smješteno podno valovitih obronaka Bilogore u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Uz prostorna i kulturno-povijesna obilježja ovoga kraja, knjiga govori i o tekstilnom rukotvorstvu i nošnjama Bilogore te sadrži detaljan opis muške i ženske narodne nošnje Velikog Trojstva. Veliku vrijednost ovoj knjizi daju zanimljive fotografije iz davnih vremena kao i upute za rekonstrukciju, dekompozicija originala i prijedloga za izradu. Dodatnu vrijedost joj daje i činjenica što se knjiga sastoji i od dijelova prevedenih na engleski, njemački i francuski jezik.
21.10.2010 | opširnije

Tradicijska glazbala Bjelovarsko-bilogorske županije


(Bilogora, Moslavina, Slavonija)
Izradili: Vjekoslav Martinić i Romana Fezi Martinić

Pučka glazbala su predmeti materijalne kulture, većim dijelom proizvedena iz seljačkog rukotvorstva ili proizvedena u specijaliziranom seljačkom obrtu. Glazbala su zapravo samo sredstva za proizvodnju zvukova, melodija i ritmova, pa se tako bez njih ne može zamisliti glazbeno blago bilo kojeg naroda svijeta.
16.03.2010 | opširnije

Narodna nošnja Bilogore


Izvadak iz knjige "Narodna nošnja Bilogore - Veliko Trojstvo", Gordana Matunci

Nošnja Bilogore spada u takozvano nekrojeno ruho, jer se pojedini dijelovi odjeće izrađuju spajanjem ravnih komada platna. Ovi dijelovi se zatim slažu u veće i manje nabore - rozaju se (ženska rubača, muška rubača, muške gaće).

Osnovni materijal za izradu muške i ženske odjeće je domaće platno. Platnena se odjeća nosi ljeti i zimi. Za hladnijeg vremena navuku se krzneni i sukneni ogrtači - zobunci, kabanice, čove.
16.03.2010 | opširnije

Nošnja Pisanice


Zbog ranog napuštanja tradicijskog ruha (nakon 1. svj. rata), vrlo je teško naći komplete originalnih narodnih nošnji. Ipak, u fundusu udruge nalazi se nekoliko iznimnih i vrijednih primjeraka koji su pronađeni kod ovdašnjih obitelji. Dolaskom Nijemaca i Mađara na ovaj prostor krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pojavljuju se različita obrtnička zanimanja koja utječu na način odijevanja. Hrvatsko i srpsko stanovništvo prihvaća takav način odijevanja, ali zadržavaju dijelove svojih nošnji.
21.02.2010 | opširnije